IZLOŽBA „Ljudi, Knjiga, Zemlja“
Izložba o jevrejskoj povezanosti sa Svetom zemljom, od Avrama pa sve do savremene države Izrael „Ljudi, Knjiga, Zemlja...“ otvorena sinoć u Perjaničkom domu na Kruševcu. Sponzor izložbe Ministarstvo kulture Crne Gore, a domaćin Jevrejska zajednica Crne Gore.
Izložba, čiji je autor izraelski istoričar Robert Vistrič, je nastala u ko-organizaciji UNESCO-a i Centra „Simon Vizental“ pod pokroviteljstvom vlada Crne Gore i Kanade, kao i…
IZLOŽBA U PERJANIČKOM DOMU "LJUDI, KNJIGA, ZEMLJA" od 12-22 aprila
Svečano otvaranje 12.04.2016. u 18h
An outstanding exibition"People, Book, Land" presents the history of Jewish people, will be held from April 12th-22th, 2016. at Perjanički dom, on Krusevac in Podgorica.
Opening of the exibition is on April 12th at 18h.…
U utorak veče u biblioteci „Dr Albert Vajs“ Jevrejske zajednice Crne Gore održana tribina „From među nama –Imati ili biti“.
U vremenu kada se društveno vrednovanje svodi na primitivnu jednačinu: imati = uspjeti, nanovo otkrivamo i prihvatamo Froma ne samo kao kritičara (nekadašnjeg) birokratskog socijalizma već i kao kritičara potrošačkog mentaliteta i života koji se zasniva na zgrtanju, stvaranju imanja na štetu humanog društva i zdravog odnosa prema životu, bivanju. Dubina njegovih misli ne gubi na aktuelnosti ni nakon četiri decenije od pojave posljednje knjige u bogatom Fromovom opusu. Zbog svega ovoga, pokušali smo da kroz ovu tribinu povučemo granicu između imati ili biti, da iscrtamo razgraničenje između biti i ne biti čovjek.
Kao društvo koje teži većoj otvorenosti, sa svim specifičnostima koje su nam svojstvene, ne ostajemo po strani uticaja globalnih promjena koje se dešavaju u savremenom svijetu. U tom okviru možemo se smatrati i dijelom „svjetskog tržišta duha“ na kojem savremeni čovjek pokušava da nađe odgovore na osnovne dileme svog postojanja. Da li čovjek gubi vlastitu vrijednost – da li stvari koje su produkt njegovog uma i njegovih ruku postaju vrijednije od njega? Da li se relativizuju ili ruiniraju neke vrijednosti? Da li pluralizam interesa utiče i na etički relativizam? Gubim li smisao, orijentaciju – u kojem vrijednosnom okviru se krećem?…
Danas Jevrejska zajednica obilježava praznik Purim, u spomen čudesnom spasenju Jevreja iz persijskog ropstva, prije više od 2.400 godina.
Praznik se obilježava čitanjem starozavjetne knjige o Jestiri (Esteri) u sinagogi. Posebno se posvećuje djeci koja se obilno daruju slatkišima.
Sa vjerom i dobrim djelima otvorite put ka sreći i prosperitetu. Nek nada i radost ispune jevrejske domove širom svijeta, a mrzitelji našeg naroda nek nestanu kao prokleti Haman.
BUEN PURIM! PURIM SAMEAH! PURIM LESIMHA!
…
Potpredsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore (član Evro-azijskog jevrejskog kongresa) Jelena Đurović je posjetila zajednice Jevreja u Makedoniji, Albaniji i na Kosovu i tom prilikom se srela sa predsjednicima: Bertom Romano-Nikolić, Gerontom Koretom i Votimom Demirijem. Pored razgovora o aktuelnim pitanjima i problemima, lideri su upoznati sa programom i temama naredne konferencije Mahar, koja je planirana da se održi u zadnjoj sedmici oktobra ove godine.
O pitanju izbjegličke krize i zajedničkim…
U biblioteci „dr Albert Vajs“održana tribina „Jevreji u Andrićevom književnom djelu“
Želeći da damo doprinos njegovanju i unapređenju dobrih odnosa među svim ljudima bez obzira na različitosti, da bolje upoznamo Drugoga, da Drugi bolje upozna nas kroz kulturu i tradiciju, da ne učimo samo o „nama“, već i o „njima“ i „sa njima“, biblioteka „dr Albert Vajs“ Jevrejske zajednice Crne Gore je održala tribinu „Jevreji u Andrićevim djelima“, pod motom „U nama nikada neće ugasnuti želja za boljim svijetom, svijetom reda i čovječnosti u kom se pravo ide, mirno gleda i otvoreno govori."
Dijeleći isti životni prostor sa ljudima različitih po vjerskoj pripadnosti i nacionalnosti, prihvatajući ih kakvi jesu, u njihovoj različitosti, mišljenja smo da jedino kroz upoznavanje njihove kulture, istorije, tradicije možemo stvoriti društvo koje će stajati na čvrstim temeljima. Kao model za odnos prema „drugim“ nacionalnim i konfesionalnim identitetima, uzeli smo onaj univerzalni, isproban od Konfucija, preko Isusa, Kanta do današnjih dana – ne učini prema „drugom“ identitetu ono što ne bi želio da se učini prema tvom identitetu. Pridržavajući se ovog načela, poštujemo dostojanstvo i svog i tuđeg identiteta.
Tom prilikom govorile su profesorice mr Olga Vojičić Komatina sa nikšićkog Filološkog fakulteta i Senka Đurović iz Srednja stručne škole u istom gradu. One su govorile o Jevrejima kroz Andrićevo pripovijedanje, otkrivajući poglavlja koja su ostala skrivena bez obzira na njegova brojna isčitavanja. Sve to uz podsjećanje da je Andriću, aktuelnom i više od 40 godina nakon smrti, nacija bila sporedna tema, iz toga se danas gradi pogled na svijet, te da je on spajao ljude.
U svom izlaganju prof. Đurović je navela kako je u Andrićevom književnom prostornom miljeu "sve povezano, uklopljeno jedno u drugo, sve se podražava i međusobno nadzire".
- Spona zasnovana na nepisanim, ali dobro upamćenim pravilima, tradicijom, navikama - sve je zajedničko, stalno i nepromjenljivo i traje duže od čovjeka. Tekovine nasljeđa se čuvaju prećutno, otimaju se zaboravu, poštuju nenametljivo jer se male zajednice u tom prostornom kodu ne mogu osloboditi spoznaje i bojazni da manji potok u viši uvire, ali i da prilikom uviranja svoje ime, nipošto, ne izgubi. U tom duhu možemo govoriti o Jevrejima u Andrićevom književnom opusu. Daleko od izvora, u dalekoj i tuđoj zemlji, oblikuju hod života, upečatljiv po trajanju, trpeljivosti, želji za opstankom, prilagodljiv u fazama promjena - vjerskih, političkih, životnih i pri tome uvijek imajući u vidu da je hronika srećnih i mirnih dana vrlo kratka. Sve to nije bio razlog da im ugasne želja za boljim svijetom, svijetom reda i čovječnosti, u kojem se pravo ide, mirno gleda i otvoreno govori. Tako Andrić oživljava i oblikuje ljudske sudbine - u njihovoj pojavnosti, djelima, postupcima i karakterima daje temelj vrijednosti -istakla je Đurović.…
Na današnji dan prije 71-u godinu oslobođen je koncentracioni logor Aušvic. Ovaj značajan datum, 27.januar, Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je Međunarodnim danom sjećanja na žrtve Holokausta. Tom prilikom je oslobođeno 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti.
JZCG je i ove godine zajedničkim programom sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Ministarstvom prosvjete u Gimnaziji „S.Škerović“ obilježila, odnosno odala počast žrtvama nacizma i upozorila javnost…
Opširnije: 27.JANUAR-MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA