Roš Hašana (takođe Roš Ašana, u prevodu "glava godine") je jevrejski praznik koji označava početak "nove jevrejske godine" Slavi se prvog dana meseca Tišri, koji je sedmi mesec u jevrejskom kalendaru. Roš Hašana predstavlja početak zvanične nove godine u jevrejskom kalendaru - a tradicionalno predstavlja jedno od četri "označavanja nove godine" koja su određivala različite godine u različite svrhe (vezano za ljude, životinje, žitarice, voće, ...). Roš Hašana je nova…
Praznici
Jom Kipur, (poznat i kao Dan pokajanja), smatra se najsvetijim i najsvečanijim jevrejskim praznikom. U osnovi praznika je "pokajanje" i "pomirenje". Jevreji tradicionalnoobeležavaju ovaj sveti dan 25-časovnim potpunim postom i posvećenošću molitvama. Hrana, piće, kupanje, poslovi sa uljem (miropomazanje, trljanje, mazanje, čak i dodirulja), i bračni odnosi su zabranjeni. Post počinje po zalasku sunca, a završava sa početkom noći narednog dana.…
Sukot (poznat i kao Praznik koliba) je jevrejski praznik koji se slavi 15-tog dana meseca Tišri po jevrejskom kalendaru, što pada u period kraj septembra - kraj oktobra. To je jedan od tri hodočasnicka praznika (hebrejski "Šaloš Regalim", pored Pesaha i Šavuota) kada Jevreji odlaze na hodočašće u Hram u Jerusalimu.…
Hanuka (engl. "Hanukkah", ili "Chanukah") predstavlja proslavu pobede Jevreja Makabejaca nad paganskom grčko-asirijskom vojskom predvodjenom Antiohijem Četvrtim, kao i posvećenja Drugog Hrama koji je bio oskrnavljen tokom njihove okupacije Jerusalima. Svojom pobedom Makabejci su izborili pravo da Jevreji ponovo praktikuju Judaizam i na taj nacin spasili monoteizam u svetu. Istovremeno su i ponovo uspostavili političku nezavisnost za jevrejski narod. To znači da je Hanuka, de facto, proslava jevrejskog nacionalnog preživljavanja i ponovne uspostave verskih sloboda.…
Tubišvat (takodje poznat medju Sefardima pod imenom "Frutas") je jevrejski praznik u mesecu ševat (po jevrejskom kalendaru), obično negde oko kraja januara ili početkom februara, kojim se označava "Nova godina drveća" (na hebrejskom: "Roš Hašana La'Ilanot"). Tubišvat je jedan od četri novogodišnja praznika koji se spominju u Mišni. Uobičajeno je da se sadi drveće i jede suvo i koštunjavo voće, posebno smokve, urme, suvo groždje, mahune i bademi. U vreme praznika Tubišvat u Izraelu obično cveta divlji badem.…
Purim je praznik kojim se slavi oslobodjenje jevrejskog naroda u starom persijskom carstvu od Hamanove zavere da ga uništi, kako je zapisano u Bibliji - Knjizi o Esteri, ili na hebrejskom "Megilat Ester". Jevreji iz Kraljevine Judeje koji su bili odvedeni u vavilonko ropstvo u 6-tom veku p.n.e., našli su se pod persijskom vlašću kada su Persijanci osvojili Vavilon. Estera, prelepa mlada Jevrejka bez roditelja je živela u Persiji pod starteljstvom svog ujaka Mordehaja, jednim od Jevreja pravednika (u hebrejskoj tradiciji pravednici su poznati pod imenom "cadik"). Medjutim, lepa Estera je bila uzeta protiv svoje volje u harem Ahašveroša, kralja Persije. Sam Kralj Ahašveroš voleo je Esteru najviše od svih svojih žena, ali mu ona ništa nije rekla o svom jevrejskom poreklu.…
Pesah (engl. Passover) je sveti jevrejski praznik koji nas podseća na oslobodjenje starih Hebreja iz misirskog ropstva (Misir - Stari Egipat). Praznik počinje 14-tog dana meseca nisana po jevrejskom kalendaru (odgovara periodu mart - april) i predstavlja jedan od tri "hodočasnička" praznika, za vreme kojih su Jevreji tradicionalno odlazili na hodočašće u Hram u Jerusalimu.…
Šavuot (ili Šavuos - naziv koji koriste Aškenazi; inače u prevodu: "nedelje/sedmice") je jevrejski praznik koji se slavi po jevrejskom kalendaru 6-tog dana meseca sivana (krajem maja ili početkom juna). Prema tradiciji Šavuot se slavi u znak sećanja na dan kada je Bog dao Toru (Bibliju) svekolikom jevrejskom narodu koji se okupio na Sinajskoj Gori, mada povezivanje praznika Šavuot sa "davanjem Tore" nije eksplicitno navedeno u biblijskim tekstovima. Sam praznik predstavlja jedan od tri "biblijska hodočasnička praznika". Datum slavljenja Šavuota se direktno povezuje sa praznikom Pesah. U Tori se navodi sedmonedeljno odbrojavanje, koje počinje drugog dana Pesaha i neposredno se nastavlja sa Šavuotom. Šavuot se slavi u Izraelu jedan dan, a u Dijaspori (izvan Izraela) dva dana, iako Jevreji koji slede reformski Judaizam slave Šavuot samo jedan dan i u Dijaspori.…
Lag BaOmer (medju Sefardima poznat kao Lag LaOmer) je jevrejski praznik koji se slavi trideset-trećeg dana računanja perioda Omer, i pada 18-tog dana meseca Ijara po jevrejskom kalendaru (što odgovara periodu april-maj). Etimološki, ime praznika u potpunosti ukazuje na vreme praznovanja: “Lag” na hebrejskom znači "33-ći [dan]” - brojna vrednost hebrejskog slova L (lamed) je “30”, a slova G (gimmel) je “3”, tako da ova dva slova zajedno označavaju “33” (slično kao kod rimskih brojeva). U skladu sa tim, Lag BaOmer znači "33-ći [dan] u vreme Omer-a", nasuprot Lag LaOmer koji znači "33-ći [dan] za vreme Omer-a" – očigledno su oba značenja veoma logična i razumljiva.…