Jevrejska zajednica Crne Gore
Aktivnosti
IZLOŽBA:"PEOPLE, BOOK ,LAND"
IZLOŽBA „Ljudi, Knjiga, Zemlja“
Izložba o jevrejskoj povezanosti sa Svetom zemljom, od Avrama pa sve do savremene države Izrael „Ljudi, Knjiga, Zemlja...“ otvorena sinoć u Perjaničkom domu na Kruševcu. Sponzor izložbe Ministarstvo kulture Crne Gore, a domaćin Jevrejska zajednica Crne Gore.
Izložba, čiji je autor izraelski istoričar Robert Vistrič, je nastala u ko-organizaciji UNESCO-a i Centra „Simon Vizental“ pod pokroviteljstvom vlada Crne Gore i Kanade, kao i države Izrael i USA. Prvo prikazivanje ove značajne izložbe je bilo u Parizu u junu 2014., potom u američkom Kongresu, izraelskom Parlamentu, Vatikanu i na kraju u Podgorici.
Izložba je svečano otvorena u prisustvu istaknutih gostiju, diplomata, zvaničnika, članova i prijatelja Zajednice. Dr Shimon Samjuels, direktor za Međunarodne odnose u Centru „Simon Vizental“ je otvorio izložbu. G-din Italy Milner, zamjenik ambasadora Izraela u Srbiji i nerezidentalnog ambasadora u Crnoj Gori, i u ime Vlade Crne Gore g-đa Ljiljana Tošković, generalna direktorica Direktorata za bilateralne odnose, su održali kratke govore.
Svaka dolina, brdo, potok u Izraelu je ispunjen istorijom. Njima su hodili praoci: Avram, Isak i Jakov. Njihova tradicija ih vodi natrag do Mojsija, koji je prije 3,000 godina sišao sa gore Sinaj donoseći Deset zapovijesti na isklesanim tablicama, do kralja Davida, koji je prije 3,000 godina postavio kamen temeljac svojoj palati, i kralja Solomona koji je podigao Prvi Hram. Pećina patrijarha u Hebronu je bila mjesto gdje su sahranjivani preci i pretkinje Jevreja. Tiberius je mjesto gdje je pisan Talmud, jevrejska knjiga zakona, prije 2.500 godina.
Tokom nekoliko hiljada godina istorije, jevrejski narod održavao je konstantno prisustvo u zemlji Izraela – gledali su kako se pojedine imperije šire i propadaju, razni osvajači dolaze i odlaze - sve do 1948.godine kada je moderna država Izrael rođena. Od tada, Jevreji su učinili da pusta zemlja procvjeta, da jezik, koji je bio na ivici izumiranja, vrate u život, a svom drevnom narodu su pružili utočište od progona koji su ih pratili vjekovima širom svijeta.
Izložba se sastoji od 24 panela, koji opisuju različite aspekte povezanosti jevrejskog naroda sa Izraelom kroz generacije. Svaki panel je sažet tako da posjetioci izložbe stiču utisak kontinuiteta jevrejskog prisustva u zemlji Izraela, jedinstvenog inteziteta duhovne, vjerske, nacionalne i tradicionalne usađenosti zemlje Izraela u jevrejskoj svijesti
Predsjednik Ruzvelt je jedanput rekao: „Što više znate o prošlosti, bićete spremniji za budućnost.“…
IZLOŽBA"LJUDI, KNJIGA, ZEMLJA"
IZLOŽBA U PERJANIČKOM DOMU "LJUDI, KNJIGA, ZEMLJA" od 12-22 aprila
Svečano otvaranje 12.04.2016. u 18h
An outstanding exibition"People, Book, Land" presents the history of Jewish people, will be held from April 12th-22th, 2016. at Perjanički dom, on Krusevac in Podgorica.
Opening of the exibition is on April 12th at 18h.…
TRIBINA "FROM MEĐU NAMA"
U utorak veče u biblioteci „Dr Albert Vajs“ Jevrejske zajednice Crne Gore održana tribina „From među nama –Imati ili biti“.
U vremenu kada se društveno vrednovanje svodi na primitivnu jednačinu: imati = uspjeti, nanovo otkrivamo i prihvatamo Froma ne samo kao kritičara (nekadašnjeg) birokratskog socijalizma već i kao kritičara potrošačkog mentaliteta i života koji se zasniva na zgrtanju, stvaranju imanja na štetu humanog društva i zdravog odnosa prema životu, bivanju. Dubina njegovih misli ne gubi na aktuelnosti ni nakon četiri decenije od pojave posljednje knjige u bogatom Fromovom opusu. Zbog svega ovoga, pokušali smo da kroz ovu tribinu povučemo granicu između imati ili biti, da iscrtamo razgraničenje između biti i ne biti čovjek.
Kao društvo koje teži većoj otvorenosti, sa svim specifičnostima koje su nam svojstvene, ne ostajemo po strani uticaja globalnih promjena koje se dešavaju u savremenom svijetu. U tom okviru možemo se smatrati i dijelom „svjetskog tržišta duha“ na kojem savremeni čovjek pokušava da nađe odgovore na osnovne dileme svog postojanja. Da li čovjek gubi vlastitu vrijednost – da li stvari koje su produkt njegovog uma i njegovih ruku postaju vrijednije od njega? Da li se relativizuju ili ruiniraju neke vrijednosti? Da li pluralizam interesa utiče i na etički relativizam? Gubim li smisao, orijentaciju – u kojem vrijednosnom okviru se krećem?…
PURIM 2016
Danas Jevrejska zajednica obilježava praznik Purim, u spomen čudesnom spasenju Jevreja iz persijskog ropstva, prije više od 2.400 godina.
Praznik se obilježava čitanjem starozavjetne knjige o Jestiri (Esteri) u sinagogi. Posebno se posvećuje djeci koja se obilno daruju slatkišima.
Sa vjerom i dobrim djelima otvorite put ka sreći i prosperitetu. Nek nada i radost ispune jevrejske domove širom svijeta, a mrzitelji našeg naroda nek nestanu kao prokleti Haman.
BUEN PURIM! PURIM SAMEAH! PURIM LESIMHA!
…
JELENA ĐUROVIĆ,POTPREDSJEDNICA JZ CRNE GORE POSJETILA ZAJEDNICE JEVREJA U MAKEDONIJI, ALBANIJI I NA KOSOVU
Potpredsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore (član Evro-azijskog jevrejskog kongresa) Jelena Đurović je posjetila zajednice Jevreja u Makedoniji, Albaniji i na Kosovu i tom prilikom se srela sa predsjednicima: Bertom Romano-Nikolić, Gerontom Koretom i Votimom Demirijem. Pored razgovora o aktuelnim pitanjima i problemima, lideri su upoznati sa programom i temama naredne konferencije Mahar, koja je planirana da se održi u zadnjoj sedmici oktobra ove godine.
O pitanju izbjegličke krize i zajedničkim…
TRIBINA "JEVREJI U ANDRIĆEVOM KNJIŽEVNOM DJELU"
U biblioteci „dr Albert Vajs“održana tribina „Jevreji u Andrićevom književnom djelu“
Želeći da damo doprinos njegovanju i unapređenju dobrih odnosa među svim ljudima bez obzira na različitosti, da bolje upoznamo Drugoga, da Drugi bolje upozna nas kroz kulturu i tradiciju, da ne učimo samo o „nama“, već i o „njima“ i „sa njima“, biblioteka „dr Albert Vajs“ Jevrejske zajednice Crne Gore je održala tribinu „Jevreji u Andrićevim djelima“, pod motom „U nama nikada neće ugasnuti želja za boljim svijetom, svijetom reda i čovječnosti u kom se pravo ide, mirno gleda i otvoreno govori."
Dijeleći isti životni prostor sa ljudima različitih po vjerskoj pripadnosti i nacionalnosti, prihvatajući ih kakvi jesu, u njihovoj različitosti, mišljenja smo da jedino kroz upoznavanje njihove kulture, istorije, tradicije možemo stvoriti društvo koje će stajati na čvrstim temeljima. Kao model za odnos prema „drugim“ nacionalnim i konfesionalnim identitetima, uzeli smo onaj univerzalni, isproban od Konfucija, preko Isusa, Kanta do današnjih dana – ne učini prema „drugom“ identitetu ono što ne bi želio da se učini prema tvom identitetu. Pridržavajući se ovog načela, poštujemo dostojanstvo i svog i tuđeg identiteta.
Tom prilikom govorile su profesorice mr Olga Vojičić Komatina sa nikšićkog Filološkog fakulteta i Senka Đurović iz Srednja stručne škole u istom gradu. One su govorile o Jevrejima kroz Andrićevo pripovijedanje, otkrivajući poglavlja koja su ostala skrivena bez obzira na njegova brojna isčitavanja. Sve to uz podsjećanje da je Andriću, aktuelnom i više od 40 godina nakon smrti, nacija bila sporedna tema, iz toga se danas gradi pogled na svijet, te da je on spajao ljude.
U svom izlaganju prof. Đurović je navela kako je u Andrićevom književnom prostornom miljeu "sve povezano, uklopljeno jedno u drugo, sve se podražava i međusobno nadzire".
- Spona zasnovana na nepisanim, ali dobro upamćenim pravilima, tradicijom, navikama - sve je zajedničko, stalno i nepromjenljivo i traje duže od čovjeka. Tekovine nasljeđa se čuvaju prećutno, otimaju se zaboravu, poštuju nenametljivo jer se male zajednice u tom prostornom kodu ne mogu osloboditi spoznaje i bojazni da manji potok u viši uvire, ali i da prilikom uviranja svoje ime, nipošto, ne izgubi. U tom duhu možemo govoriti o Jevrejima u Andrićevom književnom opusu. Daleko od izvora, u dalekoj i tuđoj zemlji, oblikuju hod života, upečatljiv po trajanju, trpeljivosti, želji za opstankom, prilagodljiv u fazama promjena - vjerskih, političkih, životnih i pri tome uvijek imajući u vidu da je hronika srećnih i mirnih dana vrlo kratka. Sve to nije bio razlog da im ugasne želja za boljim svijetom, svijetom reda i čovječnosti, u kojem se pravo ide, mirno gleda i otvoreno govori. Tako Andrić oživljava i oblikuje ljudske sudbine - u njihovoj pojavnosti, djelima, postupcima i karakterima daje temelj vrijednosti -istakla je Đurović.…